Krajem 19. i početkom 20. stoljeća žitelji ovog kraja stanovali su u obiteljskim zadrugama, a živjeli pretežito od poljoprivrede i stočarstva. Negdje u to vrijeme nastaju i božićni običaji koje ćemo spomenuti u daljnjem tekstu. Početkom adventa, 4 tjedna uoči blagdana Božića, vjernici su svako jutro odlazili u crkvu na mise zornice i na taj se način u molitvi i postu pripremali za proslavu Božića. Jutarnje mise zornice u čast Majci Božjoj i danas se održavaju u crkvama u vrijeme adventa.

Proslavi Božića veselila se cijela obitelj, jer su se na taj dan svi okupljali oko svečanog blagdanskog stola, na kojem su vrijedne domaćice poslužile hranu koja se prethodno uzgajala na farmama i poljima. U to vrijeme ljudi su sami proizvodili svoju hranu i zbog toga su svi poslovi oko proizvodnje lana (od kojeg su obitelji na ovim područjima živjele), trebali biti gotovi do blagdana sv. Andrije – 30.11.

Nakon svetkovine sv.Andrije uslijedilo je vrijeme intenzivne pripreme za proslavu Božića, a to je uključilo i pripremu slanine i sastojaka za božićnu pečenku. Na Badnjak se obavezno postilo, kao što je to slučaj i danas.

Tada su žene za doručak pripremale debele mlince s medom i pečenu bundevu koja se posebno čuvala za taj dan. Muškarci su trebali nacijepati drva dovoljna za 2-3 dana jer se to za vrijeme blagdana nije smjelo raditi. U kuću i štale unosili su dovoljno sijena i slame kako bi mogli nahraniti blago za naredne dane.

Na Badnju večer, do mraka su svi poslovi trebali biti gotovi. Tada je tradicionalno po mraku najstariji muškarac u obitelji zazivanjem Božjeg blagoslova u središnju prostoriju kuće unosio “Božić” – slamu umotanu u plahtu, granu bora, bočicu svete vode i zdjelu sa zrnjem koje je prethodno pripremila gazdarica kuće.

Nakon zajedničke molitve slamu su rastresli po podu, a zdjelu sa žitaricama i svijeću su stavili na stol oko koje se onda obitelj skupila i započela s večerom. Nakon završetka večere upalilo se svjetlo, ugasila se svijeća, ukrašavale su se borove grančice i išlo se na misu polnoćku.

Po završetku polnoćke, na obiteljski stol su se iznosila božićna jela poput pečenog svinjskog mesa, gibanice, kuglofa i sira zvanog drobljenac. Na Božićno jutro jela se hladetina i mlinci začinjeni sa svinjskom mašću, a za ručak se posluživala ukusne pečenka i gibanica. Nakon povratka s mise, ljudi su u pjesmi, molitvi i druženju provodili blagdan Božića.

Božično vrijeme završava blagdanom Sveta tri kralja. Na taj dan svećenik je na misi blagoslivljao bočice sa svetom vodom koju su potom vjernici nosili kućama kako bi poškropili svoje ukućane i prostorije u kući.